Glavni momenti Molitelj u r. 1 počinje s iskrenim prizivanjem milosrđa Božjeg zbog počinjenog bezakonja, jer milosrđe Božje mu je sada jedina nada. Ovaj je psalam pripisan Davidu; on je ovdje slika svakog grešnika, pa i nas samih. Činjenica da se David nije godinu dana smatrao grešnikom nakon ubojstva Urije i preljuba sa Bat-Šebom, jer […]
Arhiva za kategoriju ‘Uvod u Stari zavjet’
39. Psalam 1 – II
1,5: Kako smo spomenuli govoreći o 1,4, veznik stoga (al-ken) uvodi rečenicu koja naznačava posljedicu ponašanja opisanih u 1,1-4. Na njezinu se početku nalazi pomalo čudna konstrukcija koja pričinjava probleme egzegatama, a koja je u našem Svetom Pismu prevedena sa održati se na sudu (qum bammišpat). U tom slučaju imamo jedan sinonimni paralelizam u okviru […]
38. Psalam 1 – I
Naše iščitavanje ćemo početi „horizontalno“ idući od riječi do riječi, od retka do retka. Nakon toga toga ćemo ukazati na neke datosti koje se u „vertikalnom“ smislu protežu kroz Psalam poput kontrapunkta. Naposljetku ćemo iznijeti nekoliko zaključnih misli. “Horizontalna” analiza teksta 1,1: Psalam počinje proglasom blaženstva: ´ašürê-hä´îš, blažen, sretan čovjek (usp. Ps 119,1)! Za razliku […]
37. Knjiga Mudrosti
Smatra se da u ovoj knjizi biblijski pisac želi Božju mudrost (hebr. hokma), koja je progovarala kroz ranije knjige mudrosne književnosti, ovaj puta predstaviti u ruhu grčke sofia-e. Knjiga je, smatra se, nastala u helenističkom ambijentu jer ga autor veoma dobro poznaje (na to ukazuje upotreba grčkog jezika, poznavanje ondašnjih kulturnih struja, napose epikurejizma i […]
36. Knjiga Propovjednikova
Smatra se da je napisana od nepoznatog židovskog mislioca iz 3.st.pr. Kr. koji u njoj pokušava ostvariti svojevrsni dijalog između židovstva i grčke filozofije. Njezin hebrejski jezik sa dosta aramejizama svjedoči da se radi o mlađem spisu, a u kojem odzvanjanju odjeci problema i mentaliteta tipičnih za helenizam i njegove sastavnice (cinike, stoike, epikurejce i […]
35. Knjiga o Jobu – II
Po čuvenju tek poznavah te dosad, ali sada te oči moje vidješe! (Job 42,5) Job zahtijeva život zaslužen osobnom pravednošću. Ne nalazeći drugoga načina, istupa pred Boga tražeći pravdu. Ljudska pravednost dolazi pred Boga! I Bog progovara. Svojom istinom. Pita Joba za njegovo mjesto i ulogu u Stvaranju, koje je njegovo mjesto u Stvarnosti? Razumije […]
34. Knjiga o Jobu – I
Čovjek i patnja u općeljudskom iskustvu Među temeljnim značajkama kojima je karakteriziran ljudski život svih vremena jest i patnja. Iskustvo patnje prisutno je u različitim intenzitetima i učincima na život čovjeka. Već ograničen, ljudski vijek biva protkan patnjom što čovjeka ispunjava pitanjem o smislu, naravi i podrijetlu života, čiji završetak za čovjeka označava još jednu […]
33. Knjiga Mudrih Izreka
Knjiga Mudrih Izreka sastoji se od 31 poglavlja koja su nastala u različitim epohama. Zato istraživači govore o kolekcijama tj. zbirkama materijala. Usporedba sa sličnom literaturom Egipta i Mezopotamije govori da se radi o veoma starom tekstu, najvjerojatnije starijem od 6.st.pr.Kr. Teškoću u određivanju vremena nastanka pričinjava sama narav teksta jer iznosi „apstraktnu“ mudrost bez […]
32. Apokaliptika Staroga zavjeta i Knjiga Danijelova
Apokaliptika SZ-a Apokaliptički pokret jest socio-religiozni pokret nastao nakon babilonskog sužanjstva a do izražaja dolazi napose u periodu 2.st. pr. Kr. – 2. st.n.e. Sa povijesnog gledišta, on se rađa i širi u periodima političke i religiozne krize kada se čini da sve ide loše i da nema druge nego čekati bolja vremena. Svoj maksimum […]
31. Tritoizaija (Iz 56-66) i eshatologija Starog zavjeta (pojam).
Za razliku od kršćanske, SZ-na eshatologija nije sistematsko izlaganje, pri gledanju na budućnost nema za oslonac isključivo mesijansku ideologiju. Ona se ne orijentira isključivo onkraj povijesti nego unutar nje prepoznaje kairos, tj. pogodne trenutke susreta čovjeka s Bogom u kojim se može ići prema telos – savršenstvo relacije. To je temelj za dinamičko shvaćanje povijesti […]
30. Prorok Ezekiel
Sastav knjige: Knjiga proroka Ezekiela je sastavljena od tri dijela koji prilično vjerno odražavaju tijek prorokove aktivnosti. Ez 1-24: nakon uvoda koji opisuje prorokov poziv (Ez 1-3), slijedi zbirka ukora i prijetnji koja je upravljena Judi i Jeruzalemu prije njegove opsade i pada. Ovaj dio knjige pokriva period 593-587. g. pr. Kr. i predstavljaju prvi […]
29. Prorok Jeremija
Sastav knjige: Jer 1,1-25,13: o grijesima Jude i Jeruzalema Jer 25,14-38: govori protiv drugih naroda Jer 26,1-35,19: navještaji spasenja Jer 36,1-45,5: biografski izvještaji o proroku Jer 46-51: govori protiv drugih naroda. (Hebrejski tekst drugačije je raspoređen i za 1/8 kraći od LXX.)
28. Prorok Izaija
Prorok i njegov ambijent Knjiga proroka Izaije zapravo je svojevrsna biblioteka proročkih spisa (ima najveći broj poglavlja – 66, iako je Jer duži tekstom). Iz povijesnih, literarnih i teoloških razloga se dijeli u 3 dijela: 1-39 („Proto-Izaija“, materijal koji potječe od povijesnog Izaije, 740-701.g.); 40-55 („Deutero-Izaija“, autor je anonimni prorok u Babilonskom sužanjstvu, 555-539.g.) i […]
27. Prorok Hošea – saveznička ljubav na muci
Njega se u kanonu katoličke Biblije svrstava kao prvog među malim prorocima. Ime mu znači Gospodin spašava. Jedini među malim prorocima potječe iz Sjevernog kraljevstva. Osim njegovog bračnog iskustva opisanog u Hoš 1-3, o njemu inače malo znamo. Iz njegove knjige je vidljivo da je senzibilan, posjeduje očinsku nježnost (11,1-9) i sposobnost opraštanja kao suprug […]
26. Prorok Amos: Gospodin traži pravdu
Prorok Amos prvi je među klasičnim prorocima („književnicima“), a u kanonu je svrstan kao treći mali prorok. Potječe iz Tekoe (18km od Jeruzalema), Betlehemska regija. Bio je stočar i uzgajivač divljih smokvi (7,14) što će se odražavati u njegovom nastupu: govori konkretno, govorom punim prirodnosti i snage; ne podnosi kompromise ni slabe izraze pa se […]
25. Proroštvo i proroci u Izraelu
Proroštvo se u Izraelu nije pojavilo odjednom, bez ikakvih preteča. Oduvijek je čovjek želio iskoračiti iz svoje ograničenosti i uspostaviti izravni kontakt sa Neograničenim. Ekvivalent ranim prorocima u Izraelu bio je prisutan i u drugim religijama (šamani, druidi, kahini). U Mezopotamiji se smatralo da božanstvo želi objaviti svoju misao o nekoj temi, ali samo preko […]
24. Prva i Druga knjiga o Makabejcima
Pojam i povijesni kontekst Pojam makabej, čekić jest nadimak kojeg je dobio Juda, treći sin svećenika Matatije (začetnika „makabejske“ pobune), zbog svoje gerilske borbe protiv pripadnika seleukovića Antioha IV Epifana. Kasnije se počeo pridavati i njegovoj braći (Jonatanu, Šimunu, Eleazaru i Ivanu) a potom i drugim likovima (kao što su sedmorica braće u 2Mak 7) […]
23. Prva i Druga knjiga Ljetopisa
Hebrejski naziv za ove knjige jest dibre hajjamim, događaji u danima tj. zbivanja vremena. Grčki prijevod Biblije ovu knjigu dijeli na dva dijela, što slijedi i naša kršćanska Biblija, i naziva je paraleipomenon, ono što je ispušteno u smislu da nije izrijekom spomenuto u knjigama o Samuelu te o Kraljevima. U Hebrejskoj Bibliji se ove […]
22. Knjiga Ezrina i Nehemijina
Najstarija židovska tradicija smatra Knjige Ezrinu i Nehemijinu jednom jedincatom knjigom kojoj je autor Ezra. Kasnije, na temelju Neh 1,1, gdje se spominje da će sada biti opisana Povijest Nehemije…, počelo se odvajati tekst koji slijedi u zasebnu Knjigu Nehemijinu. Ipak, i u najnovije vrijeme u izdanjima hebrejske Biblije ove su knjige ponovno predstavljene kao […]
21. Prva i Druga Knjiga o Kraljevima
1Kr 1-2 izvještavaju o Davidovoj smrti, o Salomonovu usponu na tron te potom prate dvorsku povijest do propasti obaju Kraljevstava. Iako ove knjige prenose historiografsku građu (potječe iz kraljevskih arhiva, narodne predaje), i ovdje je interes deuteronomističkog redaktora (DtrH) prvotno teološki – interpretacija povijesti u svjetlu Deuteronomija. Glavni kriterij prosudbe jest vjernost pojedinog kralja i […]